PROGENI I PERFORMANS TEST LINIJA U 2010.GODINI

Prezimljavanje selekcionih linija u 2009./2010. godini

U cetiri linije dvadeset i seste skupine selekcionih generacija u drugoj godini testiranja na mednu produktivnost i otpornost prema bolestima i parazitima medonosne pcele zazimljeno je 40 pcelinjih društava sa maticama obeleženim plasticnim crvenim plocicama sa utisnutim brojevima. Prezimljavanje pcelinjih društava na selekcionom pcelinjaku u Vranicu je bilo veoma povoljno, uz minimalno smanjenje broja pcela. Najveci deo zimskog perioda je bio dosta hladan sa pojavom povoljnih dana za procisne izlete pcela. Jedino su rojevi nastali spajanjem oplodnjaka lošije prezimeli, uz nesto vece gubitke. U toku zime nijedno pcelinje društvo nije uginulo. Ovi podaci su dati u tabeli 1. Tabela 2 se odnosi na linije 27. skupine.

U februaru su uzeti uzorci mrtvih pcela za pretragu na nozemu (Nosema apis i Nosema ceranae) koju "Apicentar" za sebe i svoje kooperante vrši svake godine. Dodatne analize je uradio Veterinarski institut iz Beograda, a za kooperante druge ovlašcene veterinarske ustanove, kojima je potvrdeno da ova pcelinja zaraza nije u znacajnijoj meri prisutna na pcelinjacima za selekciju i reprodukciju pcelinjih matica.

Kao i prethodne godine u aprilu je bilo kišnih i hladnih dana ali to nije bitnije uticalo na razvoj pcelinjih društava u selekciji jer su ona u jesen bila snabdevena medom od suncokreta i dodatnom prihranom šecernim sirupom sa fumagilinom.

Tokom bagremove paše, i pored toga što je bilo nagona za rojenjem, maticnjake su pcele same porušile kao što je to bio slucaj i prethodnih godina.

Kontrolni pregledi pre testiranja na produktivnost dvadeset i seste skupine selekcionih generacija u drugoj godini testiranja

Pcelinja društva sve cetiri linije iz ove skupine selekcionih generacija (tabela 3) ušla su u jesen 2009. godine dobro snabdevena hranom, u proseku od 15-17 kg meda sa dodatnim udelom šecernog sirupa.

U proseku je zazimljeno po linijama od 7,5 do 8,2 okvira pcela, a to po gruboj proceni iznosi od 18,5 do 20,5 hiljada pcela radilica, što je skoro isto kao prethodne godine.

Nikakvo stimulativno prihranjivanje nije vršeno tako da je prolecni razvoj zavisio jedino od rezervi meda i eventualnog unosa nektara pre cvetanja bagrema.

Procenat prezimljavanja pcela radilica, utvrdjen pri prvom kontrolnom pregledu koji je izvršen 26. marta 2010. godine, bio je normalan i viši u odnosu na 2009. godinu.

Najuspešnija u tom pogledu bila je linija 10-16-76-26-22-66-18-4-43-12-4 sa 69,6% pcela, a najniži procenat od 59.0% imala je linija V-16-35-10-23-29-17-2-62-49. Interesantno je napomenuti da je za razliku od prethodne 3 godine sada druga linija sa najboljim preživljavanjem imala najveci unos prilikom mednog testiranja. To pokazuje da je procenat prezimljavanja pcela važan za selekciju.

Ostale dve linije su prezimele sa 63.0% i 66,3% jesenjih pcela. U ove procente nisu ušle one pcele koje su u vreme pregleda bile van košnica. Što se tice variranja unutar linija, ono se kretalo u okviru normalno ocekivanih srednjih vrednosti, varijanse i standardne devijacije, pošto je u linijama bio mali broj slabijih pcelinjih društava.

U toku ovog dvogodišnjeg testiranja bilo je tihe zamene matica u prvoj, ali ne i u drugoj godini testiranja. Do sada nije bilo moguce utvrditi da li je ova osobina naslednog karaktera ili zavisi od nekih drugih faktora.

Rezerve polena su u vreme jesenjeg kontrolnog pregleda bile nešto bolje nego prethodnih godina, i kretale su se malo ispod jednog punog okvira (konsolidovanog iz svog saca). To nije bio slucaj kod prolecnih pregleda. Kolicine polena su se kretale od 0.4 do 1.2 okvira u proseku po linijama.Neke linije, a posebno pojedina društva, su imale kod oba pregleda 1.2-2.2 okvira polena. Kvalitet legla je bio izuzetno dobar a krecno leglo se nije javilo ni u jednom pcelinjem društvu.

Temperament, odnosno ponašanje pcela je ocenjeno skoro iskljucivo ocenom 4,0.

Kontrolni pregledi pre testiranja na mednu produktvinost dvadeset i sedme skupine selekcionih generacija u prvoj godini testiranja

Uporedni podaci proletnjih kontrolnih pregleda I i II u odnosu na jesenji pregled J za prethodnu godinu sa osnovnim elementima selekcije dati su u tabeli 4 i njenom nastavku.

Sve linije su veoma ujednaceno ušle u zimu sa srednjom jacinom 7.0 do 8.7 okvira pcela. Samo je jedna od cetiri linije imala 7.0 okvira pcela, što je znatno manje u odnosu na ostale linije. Prema proceni u društvima se u proseku nalazilo po oko 19 hiljada pcela. Postotak izimljenih pcela po linijama kretao se izmedu 62.1% i 73.4%, što je bolje od društava koja su se nalazila u drugoj godini testiranja.

Najveci procenat izimljenih pcela, 73.4%, imala je linija W-7-37-34-10-50-72-11-32-70-40-9-27-29-66, a najmanji 62.1% linija 40-56-22-52-62-47-24-23-26-70-39-41-11-23-45-68-43.

Snabdevenost medom pcelinjih društava u toku zime i proleca bila je izuzetno dobra. Sem toga u jesen 2009. godine svako pcelinje društvo je dobilo po 2.5 litra šecernog sirupa sa Fumagilinom kao preventivu protiv nozemoze. Rezerve polena su u prolece 2010. godine bile ispod normalnih za lokalne uslove.

Testiranje na mednu produktivnost, tolerantnost na krecno leglo i intenzitet zaraženosti varoom u prvoj i drugoj godini cetiri linije 26. skupine selekcionih generacija medonosnih pcela

U tabeli 5 su prikazani podaci o unosu nektara, odnosno meda za tri dana u vreme bagremove paše u 2009. i 2010. godini. Za sve linije su izracunate srednje vrednosti unosa, varijanse i standardne devijacije.

U 2009. godini, prvoj godini testiranja, prosecan unos za tri dana se po linijama kretao izmedu 16.2 i 18.4kg.

U 2010. godini unos je bio nesto manji nego 2009. godine i po linijama se u proseku kretao izmedu 15.0 i 17.8 kg za tri dana. Ovo posebno važi za jednu od cetiri selekcione linije ove skupine. To je bio rezultat nedovoljnog lucenja nektara od bagrema i nepovoljnih vremenskih uslova.

Linije su se razlikovale u pogledu zaraženosti varoom. Bila je izražena razlika i izmedu 2008. i 2009. godine. U 2009. godini zaraženost varoom je bila znacajno manja nego u 2008. godini. Na primer kod linije W-7-37-34-13-7-50-30-39-53-27-29-66 druge godine je prosecno opalo svega 116.7 varoa po društvu. Sve ovo može se videti iz priložene tabele br.6.

Krecnog legla u jesen 2009.godine nije bilo ni u jednom pcelinjem društvu, kao i kod oba prolecna pregleda 2010.godine.

Testiranje na mednu produktivnost, tolerantnost na krecno leglo i intenzitet zaraženosti varoom u prvoj godini selekcije 27. skupine selekcionih generacija medonosnih pcela

Rezultati ovog testiranja dati su u tabeli 6. Lucenje nektara u vreme bagremove paše je bilo manje obilno, ali je ipak testiranje u potpunosti uspelo. Unos u toku tri dana po linijama je iznosio u proseku od 16.2 do 19.4 kg nektara. To se može smatrati vise nego normalnim za prvu godinu testiranja. Bilo je nešto variranja u pogledu unosa kod nekih linija, tako da je najmanji unos bio 10.3 a najveci 25.7 kg za tri dana.

Zaraženost varoom je u 2009. godini bila veoma niska, a posebno kod linije W-7-37-34-13-7-5-30-39-53-27-29-66 sa prosekom od 116,7 varoa po pcelinjem društvu. Sva pcelinja društva u jesen 2009. godine su tretirana Check mite i Argus Ras trakama. Za 2010.godinu brojanje opale varoe je jos uvek u toku. Postoje podaci o stepenu zarazenosti varoom ove skupine drustava koji su dobijeni postupkom ispiranja pocetkom avgusta ove godine. Iz svakog drustva ove skupine uzorkovano je 30 – 60gr pcela stresanjem u staklene tegle na preciznoj vagi. Nakon intenzivnog, energicnog mesanja u rastvoru deterdzenta uzorci su odstojali 2h, a zatim su procedjeni kroz dvostruko sito. Na krupnijem su se zadrzale pcele, a na finom varoa. Broj varoa preracunato na 10gr pcela prikazan je u tabeli 6A.

U isto vreme je utvrdjivano i higijensko ponasanje pcela iz drustava ove skupine i to putem pin-killed testa. Nakon sto je u svakom drustvu odabran okvir zatvorenog legla sa lutkama u fazi crvenobraon ociju uz pomoc romboidnog sablona probodeno je entomoloskom iglom po 50 celija. Ovi ramovi su obelezeni i nakon 24h je utvrdjen broj potpuno i delimicno ociscenih celija sa zrtvovanim lutkama. Rezultati su dati u tabeli 6A.

Morfometrijske karakteristike

Ova grupa obelezja se utvrdjuje prvenstveno radi determinacije cistoce rase. Uzorci pcela za odredjivanje ovih karalkteristika uzeti su juna meseca. Vrednosti kubitalnog, prekubitalnog i Hantel indeksa, kao i diskoidalnog razmaka utvrdjene su na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu i date u tabeli 6B. Nema bitnih odstupanja od vrednosti karakteristicnih za kranjsku rasu. Boja prstenova na zatku pcela kontrolisana je prilikom jesenjeg pregleda, na isti nacin kao i prethodnih godina. Procenjivan je udeo pcela sa svetlijim, uglavnom zuckastim prstenovima zatka. Ovi rezultati su prikazani u tabeli 6C. Kako u nasoj zemlji nije decenijama unazad dozvoljen uvoz i gajenje drugih rasa pcela sem domace, kranjske rase i dalje smatramo da je utvrdjivanje ovih karakteristika izlisno, osim kao povremena kontrolna mera koju treba da sprovode Regionalna ili Glavna odgajivacka organizacija. Za pravo nam daju i rezultati do kojih se doslo ovogodisnjom analizom.

Odgajivanje novih linija matica 28. skupine selekcionih generacija

Odabiranje majki za cetiri nove selekcione linije dvadeset i osme skupine selekcionih generacija izvršeno je posle detaljne analize svih podataka sakupljenih u toku dve godine. To se posebno odnosi na mednu produktivnost. Majke od dve linije su dale cerke koje su odgajene i sparene na pcelinjaku “Apicentra“ u Lipovackoj šumi, dok su ostale dve linije odgajene kod kooperanata. U svakoj od novih linija uvedeno je po 10 do 12 matica.

Najvažniji faktor pri odabiranju je bila medna produktivnost za šta su dati proseci unosa po linijama za obe godine. To se može videti u tabeli 7, kao i peformanse majki sa brojevima košnica i maticnim brojevima matica majki. Medna produktivnost je merena u maju 2009. i 2010. godine. U prvoj godini pod povoljnim, a u drugoj nesto manje povoljnim pašnim uslovima bagrema, što je rezultiralo u ocekivanom unosa nektara. Nijedna od majki nije u toku svih šest kontrolnih pregleda pokazivala simptome krecnog legla. Tolerantnost prema pcelinjem parazitu Varroa destructor je uskladivana, koliko je to bilo moguce, sa drugim elementima selekcije.

Odgajivanje trutovskih majki

Za svaku narednu selekcionu generaciju odabiraju se i trutovske majke, i to iz prethodne selekcione generacije i nesrodne linije da bi se izbeglo ukrštanje u bliskom srodstvu. Prema tome, u 2010. godini kao trutovske majke su poslužile matice iz linija 25. selekcione generacije. Njihove cerke su odgajene na isti nacin kao i ostale matice i uvedene u posebna pcelinja društva u blizini sparivališta. U ovim društvima se koriste okviri sa dosta trutovskih celija. Zbog toga se, iako i to ne samo kod nas ne postoje izolovana sparivališta, ipak može reci da najveci deo trutova potice od selekcionog genetskog materijala, odnosno od odabranih trutovskih majki .

Jesenji kontrolni pregled pcelinjih društava iz linija dvadesetsedme i dvadesetosme skupine selekcionih generacija

Pcelinja društva sa maticama dvadeset i sedme skupine selekcionih generacija ušla su u jesen 2010. godine sa srednjom jacinom. Podaci o tome nalaze se u tabeli 8. U sve cetiri linije zazimljena su 42 pcelinja društva koja su prošla jednogodišnji test medne produktivnosti, tolerancije na krecno leglo i intenzitet zaraženosti pcelinjim parazitom Varroa destructor.

Jacina pcelinjih društava 1. septembra 2010. kretala se u proseku po linijama od 8.9 do 9.9 okvira pcela, što je znatno vise nego prethodne godine.

U toku sezone u tri pcelinja društva je došlo do pojave krecnog legla.

Što se tice temperamenta, pcelinja društva su pri jesenjem performans kontrolnom pregledu ocenjena skoro iskljucivo ocenom 4,0. Zalihe meda namenjene prezimljavanju procenjene su po linijama u proseku na 6,4 do 6,8 okvira punih meda. Dodatno, pcelinja društva su dobila po 2,5 - 3 litra šecernog sirupa sa fumagilinom, kao preventivu protiv Nosema apis i Nosema ceranae, crevnih parazita odraslih pcela.

Pcelinja društva sa novoodgajenim maticama 28. skupine selekcionih generacija prilikom jesenjeg kontrolnog pregleda su imala u proseku po linijama od 7.0 do 8,7 okvira pcela što je znatno manje nego kod društava 27.skupine ove godine.

Zazimljena su 44 pcelinja društva u sve cetiri nove selekcione linije. Kod pet društava došlo je do pojave krecnog legla. Izuzetno kišna i vlažna sezona uslovila je vecu pojavu krecnog legla nego što se ocekivalo. Napominjemo da se na selekcionom pcelinjaku kod svih linija nikada do sada nije suzbijalo krecno leglo. Cilj je da se ovo oboljenje registruje i u najmanjem obimu. Matice iz takvih društava se posle završetka svih testiranja u toku dve godine, ma kako visoku produktivnost pokazale, ne odabiraju za masovnu reprodukciju matica za pcelarsku proizvodnju. I ova, kao i pcelinja društva 27. skupine selekcionih generacija bila su snabdevena nedovoljnim rezervama meda, od 4.1 do 7,1 okvira, pa su dodatno prihranjena sa po 5 litara šecernog sirupa.

Prema preliminarnim rezultatima, zaraženost varoom je manja nego prethodne godine. Tretiranje je izvršeno plasticnim Checkmite i Argus Ras trakama. Planira se primena oksalne kiseline kasnije u toku jeseni, osim na pcelinjaku za odgajivanje matica. Naime, postoje indikacije da oksalna kiselina, kao i kumafos, negativno utice na kvalitet odgajenih maticnjaka.